Hercegovina

Hercegovina

O Hercegovini

Hercegovina se nalazi između dva područja: na sjeveru planinskog, a na jugu primorskog. Planinski bedem od 2000 m nadmorske visine zadržava strujanje mediteranskih zračnih masa i omogućuje povoljne klimatske uvjete za razvoj biljnih kultura na području Hercegovine. Današnja granica zapadne Hercegovine prema Imotskoj krajini utvrđena je Požarevačkim mirom 1718. Hercegovina je istovremeno i planinska i nizinska i primorska i kontinentalna. Neretva kao žila kucavica, slikovite planine i plavo more daju joj osebujnu i neponovljivu ljepotu. Na relativno malom prostoru susrećemo bogatstvo reljefnih i geoloških oblika, krajolika i vegetacije, raznovrsnu floru i faunu, te jedinstvene povijesne i kulturne spomenike: dva prelijepa parka prirode, Hutovo blato i Blidinje, koje svakako vrijedi upoznati; Neum, kao primorsko odredište, te Mostar, koji je političko, gospodarsko, financijsko i kulturno središte. Mostar je najveći grad u Hercegovini smješten u dolini rijeke Neretve, a ime je dobio po čuvarima mostova – mostarima. Stari most uvršten je na popis zaštićene kulturne baštine UNESCO – a zajedno sa Starim gradom 2005. godine. Kroz sam centar grada proteže se kanjon rijeke Neretve, a najpoznatija brda koja okružuju grad su Hum, Brkanovo Brdo, Galac, Orlovac, Mikuljača, Žovnica, Planinica i Fortica. Ljepota grada Mostara ne može se opisati samo u par riječi. To je grad koji ima dušu, poznat kao studentski grad i centar za obrazovanje. Čuveno svetište u Hercegovini je Međugorje. To je jedno od najpoznatijih rimokatoličkih hodočasničkih odredišta na svijetu, koje je još uvijek zadržalo svoj prvotni šarm, u kojem hodočasnici nalaze mir u vjeri i predaju svoje nakane našoj Gospi Kraljici Mira. Ostala veća mjesta Hercegovine: Čapljina, Ljubuški, Široki Brijeg, Posušje, Grude, Čitluk.

O Hercegovini

Hercegovina se nalazi između dva područja: na sjeveru planinskog, a na jugu primorskog. Planinski bedem od 2000 m nadmorske visine zadržava strujanje mediteranskih zračnih masa i omogućuje povoljne klimatske uvjete za razvoj biljnih kultura na području Hercegovine. Današnja granica zapadne Hercegovine prema Imotskoj krajini utvrđena je Požarevačkim mirom 1718. Hercegovina je istovremeno i planinska i nizinska i primorska i kontinentalna. Neretva kao žila kucavica, slikovite planine i plavo more daju joj osebujnu i neponovljivu ljepotu. Na relativno malom prostoru susrećemo bogatstvo reljefnih i geoloških oblika, krajolika i vegetacije, raznovrsnu floru i faunu, te jedinstvene povijesne i kulturne spomenike: dva prelijepa parka prirode, Hutovo blato i Blidinje, koje svakako vrijedi upoznati; Neum, kao primorsko odredište, te Mostar, koji je političko, gospodarsko, financijsko i kulturno središte. Mostar je najveći grad u Hercegovini smješten u dolini rijeke Neretve, a ime je dobio po čuvarima mostova – mostarima. Stari most uvršten je na popis zaštićene kulturne baštine UNESCO – a zajedno sa Starim gradom 2005. godine. Kroz sam centar grada proteže se kanjon rijeke Neretve, a najpoznatija brda koja okružuju grad su Hum, Brkanovo Brdo, Galac, Orlovac, Mikuljača, Žovnica, Planinica i Fortica. Ljepota grada Mostara ne može se opisati samo u par riječi. To je grad koji ima dušu, poznat kao studentski grad i centar za obrazovanje. Čuveno svetište u Hercegovini je Međugorje. To je jedno od najpoznatijih rimokatoličkih hodočasničkih odredišta na svijetu, koje je još uvijek zadržalo svoj prvotni šarm, u kojem hodočasnici nalaze mir u vjeri i predaju svoje nakane našoj Gospi Kraljici Mira. Ostala veća mjesta Hercegovine: Čapljina, Ljubuški, Široki Brijeg, Posušje, Grude, Čitluk.

Klima

Hercegovinu je priroda darovala submediteranskom i mediteranskom klimom, uz obilje sunca i čiste vode. Čimbenici koji izravno utječu na klimu u pojedinim dijelovima Hercegovine su: blizina mora, reljef i nadmorska visina. Primorski dio, te dijelovi Hercegovine koji nisu na velikoj udaljenosti od mora imaju pravu mediteransku klimu s dugim i suhim ljetima, te kratkim i vrlo rijetko hladnim zimama. Oborine, u tim predjelima, uglavnom se odnose na zimu, kasnu jesen i rano proljeće. Ljetna temperatura nerijetko dosiže i preko 40 stupnjeva, dok zimska temperatura rijetko pada ispod nule. Ovu Hercegovinu zovu i niska Hercegovina. Mediteranska klima slabi udaljenošću od mora i nadmorskom razinom, mada, u pojedinim dijelovima, a osobito dolinama rijeka Trebižata i Neretve mediteranska klima dopire i dublje u unutrašnjost Hercegovine. Drugi dio Hercegovine je onaj koji se nalazi na 400 m pa sve do 700 m nadmorske razine. I u tim dijelovima Hercegovine se osjeća mediteranska klima, no u daleko manjoj mjeri nego u niskoj Hercegovini. Planinski dio Hercegovine je onaj koji se prostire na 800 m nadmorske razine i više. U tim predjelima vlada izrazito planinska klima s dugim i hladnim zimama, te kratkim i umjereno toplim ljetima. Prosječna godišnja temperatura, u tim predjelima, je oko 9 stupnjeva, a padaline su raspoređene tijekom cijele godine, te sa snijegom tijekom cijele zime.

Klima

Hercegovinu je priroda darovala submediteranskom i mediteranskom klimom, uz obilje sunca i čiste vode. Čimbenici koji izravno utječu na klimu u pojedinim dijelovima Hercegovine su: blizina mora, reljef i nadmorska visina. Primorski dio, te dijelovi Hercegovine koji nisu na velikoj udaljenosti od mora imaju pravu mediteransku klimu s dugim i suhim ljetima, te kratkim i vrlo rijetko hladnim zimama. Oborine, u tim predjelima, uglavnom se odnose na zimu, kasnu jesen i rano proljeće. Ljetna temperatura nerijetko dosiže i preko 40 stupnjeva, dok zimska temperatura rijetko pada ispod nule. Ovu Hercegovinu zovu i niska Hercegovina. Mediteranska klima slabi udaljenošću od mora i nadmorskom razinom, mada, u pojedinim dijelovima, a osobito dolinama rijeka Trebižata i Neretve mediteranska klima dopire i dublje u unutrašnjost Hercegovine. Drugi dio Hercegovine je onaj koji se nalazi na 400 m pa sve do 700 m nadmorske razine. I u tim dijelovima Hercegovine se osjeća mediteranska klima, no u daleko manjoj mjeri nego u niskoj Hercegovini. Planinski dio Hercegovine je onaj koji se prostire na 800 m nadmorske razine i više. U tim predjelima vlada izrazito planinska klima s dugim i hladnim zimama, te kratkim i umjereno toplim ljetima. Prosječna godišnja temperatura, u tim predjelima, je oko 9 stupnjeva, a padaline su raspoređene tijekom cijele godine, te sa snijegom tijekom cijele zime.

Kultura i jezik

Jezik je osnova naroda i čovjeka, prva karika u stvaranju i očuvanju svoga identiteta. Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana.
Osim očuvanja tradicijske kulture vrlo je važno istu prenijeti na mlađe naraštaje koji će je nastaviti njegovati i prezentirati.

Kultura i jezik

Jezik je osnova naroda i čovjeka, prva karika u stvaranju i očuvanju svoga identiteta. Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana.
Osim očuvanja tradicijske kulture vrlo je važno istu prenijeti na mlađe naraštaje koji će je nastaviti njegovati i prezentirati.

Poznata Vina

Žilavka

Žilavka je autohtona sorta grožđa Hercegovine.  To je srednje kasna sorta koja sazrijeva krajem rujna. Težina grozda iznosi od 150 do 200 grama. Uzgaja se na niskom, srednjem visokom i visokom trsu. Vrlo dobro uspjeva na plitkim i krškim tlima i odlično podnose sušu. Količina sladora u moštu varira od 20 do 24%, a ukupna kiselost mošta žilavke iznosi 5-8 g / l. Vino žilavka visoko je kakvoće s karakterističnim svojstvenim mirisom.  Vino doseže jakost od 12-13 vol.% Alkohola. Žilavka se odlikuje kristalnim bistroćom i poslužuje na temperaturi od 12 ° C.

Blatina

Blatina (Blatina crna, Tribidrag, Praznobačva, Zlorod) je crna autohtona sorta grožđa Hercegovine. Ova sorta je bujna, funkcionalno ženskog tipa cvijeta, nesigurne oplodnje, što znatno utječe na redovitost prinosa. Težina grozda na od 200 do 300 grama. Uzgaja se na srednjem visokom stablu, na toplim i suhim položajima. Mošt blatina sadrži od 19-22% sladore, ponekad i više, količinu ukupnih kiselina svaka 6-7 g / l. Vino doseže jakost od 12-13% alkohola. Blatina je tamnocrvena plutača, aromatičnog i ugodnog okusa, koja se služi na temperaturi do 18 ° C.

Poznata Vina

Žilavka

Žilavka je autohtona sorta grožđa Hercegovine.  To je srednje kasna sorta koja sazrijeva krajem rujna. Težina grozda iznosi od 150 do 200 grama. Uzgaja se na niskom, srednjem visokom i visokom trsu. Vrlo dobro uspjeva na plitkim i krškim tlima i odlično podnose sušu. Količina sladora u moštu varira od 20 do 24%, a ukupna kiselost mošta žilavke iznosi 5-8 g / l. Vino žilavka visoko je kakvoće s karakterističnim svojstvenim mirisom.  Vino doseže jakost od 12-13 vol.% Alkohola. Žilavka se odlikuje kristalnim bistroćom i poslužuje na temperaturi od 12 ° C.

Blatina

Blatina (Blatina crna, Tribidrag, Praznobačva, Zlorod) je crna autohtona sorta grožđa Hercegovine. Ova sorta je bujna, funkcionalno ženskog tipa cvijeta, nesigurne oplodnje, što znatno utječe na redovitost prinosa. Težina grozda na od 200 do 300 grama. Uzgaja se na srednjem visokom stablu, na toplim i suhim položajima. Mošt blatina sadrži od 19-22% sladore, ponekad i više, količinu ukupnih kiselina svaka 6-7 g / l. Vino doseže jakost od 12-13% alkohola. Blatina je tamnocrvena plutača, aromatičnog i ugodnog okusa, koja se služi na temperaturi do 18 ° C.

Sponzori

 

Sponzori

 

Data protection
We, Kroatische Gemeinschaft Herzegowina e.V. (Club seat: Germany), process personal data for the operation of this website only to the extent technically necessary. All details in our privacy policy.
Data protection
We, Kroatische Gemeinschaft Herzegowina e.V. (Club seat: Germany), process personal data for the operation of this website only to the extent technically necessary. All details in our privacy policy.